Saznajte više
Često postavljana pitanja
- Oporezivanje u vezi s nekretninama
- Kod oporezivanja u vezi s nekretninama treba razlikovati dvije bitne stvari:
1. oporezivanje nekretnina kao predmet oporezivanja u prometu nekretnina kad se prenosi pravo vlasništva na nekretnini i
2. oporezivanje ostvarenog prihoda pravnih i fizičkih osoba u prometu nekretnina.
1. Od 1998. godine, kada se u RH počeo primjenjivati Zakon o porezu na dodanu vrijednost, novosagrađene nekretnine (nekretnina koja je sagrađena i isporučena nakon 01.01.1998. godine je pravno i porezno nova nekretnina) se oporezuju po stopi od 22% , a postojeće - stare nekretnine, zemljišta, građevno zemljište te sve nekretnine u prometu fizičkih osoba, oporezuje se po stopi od 5% prema Zakonu o porezu na promet nekretnina.
2. Oporezivanje ostvarenog prihoda sudionika u prometu nekretnina uređeno je Zakonom o porezu na dobit kad su to pravne osobe ili fizičke osobe koje su obveznici poreza na dobit, odnosno Zakonom o porezu na dohodak kad je riječ o fizičkim osobama obveznicima poreza na dohodak.
Prometom nekretnina smatra se svako stjecanje vlasništva nekretnine u Republici Hrvatskoj.
Stjecanje nekretnine je:
Kupoprodaja, zamjena, nasljeđivanje, darovanje, unošenje i izuzimanje nekretnine iz trgovačkog društva, stjecanje nekretnina u postupku likvidacije ili stečaja, stjecanje na temelju odluka suda ili drugog tijela te ostali načini stjecanja nekretnine od drugih osoba. Prometom nekretnina, ne smatra se stjecanje novosagrađenih građevina koje se oporezuju prema Zakonu o porezu na dodanu vrijednost.
Porezni obveznik poreza na promet nekretnina je stjecatelj nekretnine - kupac.
Osnovica poreza na promet nekretnina je tržišna vrijednost nekretnine u trenutku stjecanja.
- Postupak stjecanja prava vlasništva za strane fizičke ili pravne osobe u Republici Hrvatskoj
- Strane fizičke i pravne osobe mogu ako zakonom nije drukčije određeno, pod pretpostavkom uzajamnosti, stjecati vlasništvo nekretnina na području Republike Hrvatske, ako suglasnost za to dade ministar pravosuđa Republike Hrvatske. Na temelju zakona o izmjenama i dopunama Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima od 05.12.2008 a stupio je na snagu 1. veljače 2009 suglasnost nije potrebna za državljane i pravne osobe iz država članica Europske unije.
Te osobe stječu pravo vlasništva nekretnina pod pretpostavkama koje vrijede za stjecanje prava vlasništva za državljane Republike Hrvatske i pravne osobe sa sjedištem u Republici Hrvatskoj.
Stranci ne mogu stjecati vlasništvo:
- nekretnina na isključenim područjima radi zaštite i interesa RH
- poljoprivrednog zemljišta
- zaštićenih dijelova prirode
- šuma i šumskog zemljišta
No osim navedenog načina stjecanja vlasništva nekretnina stranci mogu osnovati trgovačko društvo u RH s kojim mogu kupiti nekretninu. Najčešći oblik trgovačkog društva u RH je društvo s ograničenom odgovornošću koje može osnovati i biti njegovim članom i samo jedna osoba. Najniži iznos temeljnog kapitala ne može biti manji od 20.000,00 Kn.
Linkovi